Mljekarska industrija u Hrvatskoj prepoznatljiv je segment domaće proizvodnje. Danas u Hrvatskoj negdje imamo oko 400 tisuća grla goveda, nažalost s tendencijom pada kroz zadnje desetljeće, ali u hrvatskome imaginarniju čvrsto je povezana slika krave kao temelja domaće poljoprivrede i seljačkoga identiteta. Unatoč svemu, u Hrvatskoj se proizvodi oko 600 milijuna litara mlijeka godišnje i Hrvati rado kupuju mlijeko, rado kupuju mliječne prerađevine i potreba hrvatskoga kupca za kravljim mlijekom nikada neće nestati.
Širom Hrvatske postoji cijeli niz štala i mljekara koje servisiraju potrebe hrvatskih kupaca. Hiperbaric tehnologija na usluzi je hrvatskim mljekarima kako bi jeftinije i povoljnije obrađivali vlastito mlijeko. Hiperbaric tehnologija koja koristi visokotlačnu (HPP) obradu proizvoda sinonim je za niže troškove proizvodnje. Niži troškovi proizvodnje nisu jedina prednost, nego je riječ o tome da mlijeko obrađeno HPP tehnologijom je bez konzervansa i bez aditiva, riječ je o izrazito zdravoj hrani koju prepoznaju proizvođači i kupci širom svijeta.
Hiperbaric tehnologija je primjenjiva u proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda; jogurta, sira, vrhnja...). Mlijeko namijenjeno proizvodnji jogurta se obraduje pri 250 Mpa C.
Primjena visokog hidrostatskog tlaka u mljekarskoj industriji ima učinak inaktivacije mikroorganizama i nativnih enzima. Taj proces omogućuje produljenja trajnosti sira, a dovodi i do skraćivanja zrenja sireva na svega tri dana. Tehnologija sprječava također i prekomjerno zakiseljavanja jogurta, a njegova trajnost raste obradom visokim tlakom od 250 MPa u 15 min pri 4 °C.24 produljuje trajnost jogurta na više od dva tjedna
Kao što su pokazala istraživanja, primjena visokog tlaka od 400 do 600 MPa je proces kojim se uništavaju patogeni mikroorganizmi koji negativno djeluje na mikrobiološku kvalitetu mlijeka, a a takva primjena visokoga tlaka usporediva s učinkom pasterizacije na 72 °C za 15 s.
Blagotvorni učinci ove tehnologije su da visoki tlak uzrokuje porast pH mlijeka, skraćuje vrijeme zgrušavanja, sam postupak daje bolju iskoristivost, što dugoročno čini ga velikim potencijalom u proizvodnji sira. Mikrobiološka kvaliteta sira proizvedenog iz mlijeka obrađenoga visokim tlakom (500 MPa, 15 minuta na 20 °C) jednaka je onoj sira proizvedenog iz pasteriziranog mlijeka (72 °C u 15 s).
Mljekarska industrija u Hrvatskoj poznaje pogone različitih veličina. Hiperbaric strojevi ne iziskuju mnoštvo djelatnika prilikom proizvodnoga procesa. Za Hiperbaric 55 i Hiperbaric 135 potreban je samo jedan radnik, za Hiperbaric 300 dva, za Hiperbaric 420 pak iziskuje tri radnika, dok za Hiperbaric 525 potrebna su tri do četiri radnika.
Uz manju temperaturu obrade, strojeve prilagođene mljekarima i veličini proizvodnje, Hiperbaric tehnologija bolja je u odnosu na starije tehnologije i zasigurno je konkurentnija.